Hrvatsko grboslovno i zastavoslovno društvo

Croatian Heraldic and Vexillological Association

Izložba »Grbovi creskog ladanja«, Creski muzej, ožujak-svibanj 2013.

Jasminka Ćus Rukonić: "Grbovi creskog ladanja"

Jasminka Ćus Rukonić: “Grbovi creskog ladanja”

Izložba Jasminke Ćus Rukonić »Grbovi creskog ladanja« otvorena je 30. ožujka 2013. u Creskom muzeju pri Pučkom otvorenom učilištu Mali Lošinj u palači Arsan u Cresu i ostaje do 18. svibnja 2013. Prilog TV Lošinj s otvaranja može se pogledati na http://www.youtube.com/watch?v=HRCzO-vTQrc


Svako ladanje pa tako na otoku Cresu, predstavlja posjed na selu, točnije seosko imanje vlastelina, koji ne živi stalno na selu, već prebiva u obližnjem gradu – Osoru ili Cresu. Na otoku Cresu su u prošlosti većinski vlasnici zemlje, uz katoličku crkvu i crkvene redove, općinu Osor ili Cres, bile i razne bratovštine te plemići ili vlastela, pa se stoga na ladanju, gdje su ljeti odlazili na odmor, ponegdje nalaze i njihovi grbovi. Kao u čitavoj srednjovjekovnoj Europi, tako su i na istočnom dijelu Jadrana razvijeni gradovi poput Osora i Cresa svoj izgled oblikovali i potvrđivali suživotom urbane jezgre i njezine agrarne okolice. Osim plemića i imućniji su pučani, također stanovnici grada, posebice od XIX. st. kvalitetu svoga življenja htjeli poboljšati povremenim djelatnim boravkom na svom novostečenom zemljoposjedu. Većina ladanjskih sklopova utemeljena je iz privrednih i gospodarskih razloga, radi boljeg uzdržavanja i stalnijeg nadziranja posjeda, najčešće krajem proljeća, kada su se ovce strigle i proizvodio sir.

Na creskom ladanju do sada smo pronašli dvadeset i dva grba i znaka, od toga jedan izrađen u mramoru (de Petris iz Belog), njih osamnaest izrađenih u kamenu, jedan od lijevanog armiranog betona (petokraka iz Belog), jedan od pečatnog voska (austrougarska carska državna ustanova iz Belog), a jedan je izrađen od gipsa-štukature (franjevački grb iz Martinšćice). Četiri grba nastala su u XV. st., po pet u XVI. i XVII., po tri u XVIII. i XIX. te dva u XX. st. Najveća uporaba grbova i znakova na creskom ladanju bila između XV. i XVII. stoljeća, u vrijeme druge venecijanske uprave (1409. – 1797.) na otoku Cresu.

Kameni grbovi creskog ladanja uglavnom se nalaze na nadvratnicima ulaznih vrata, krunama zdenaca, nadgrobnim pločama ili samostalno na postamentu. Na nadgrobnim spomencima su tri grba obitelji Bochina, dva grba bratovštine Svetog Tela i bratovštine ratara, grb nepoznate obitelji iz Stivana te tri znaka pučkih bogatih obitelji Kamalić (Merag), Šintić (Predošćica), Vidić (Bućev). Na nadvratnicima nađena su dva znaka sv. Bernardina (Beli, Stivan), T znak i grb obitelji Bochina na Parhavcu. Jedan je samostojeći grb Republike Venecije replika (Beli), zatim grb nepoznate obitelji na kamenici iz Brega i druge na pilu iz Lubenica, grb obitelji Sforza na kruni zdenca te jedan znak sv. Bernardina na križu u Dragozetićima.

Hrvatsko grboslovno i zastavoslovno društvo je član međunarodnih udruga | The Croatian Heraldic and Vexillological Association is a member of
FIAV (La Fédération Internationale des Associations Vexillologiques) & CIGH (La Confédération Internationale de Généalogie et d'Héraldique)
HGZD 2006