Hrvatsko grboslovno i zastavoslovno društvo

Croatian Heraldic and Vexillological Association

Predavanje Željko Heimer: »Legende i teorije o porijeklu hrvatskog šahiranog grba«, ciklus doobrazovanja Društva turističkih vodiča Zagreba i srednjohrvatske makroregije, 14.03.2018.

Predavanje Željko Heimer: »Legende i teorije o porijeklu hrvatskog šahiranog grba«, ciklus doobrazovanja Društva turističkih vodiča Zagreba i srednjohrvatske makroregije, 14.03.2018.

Predavanje Željko Heimer: »Legende i teorije o porijeklu hrvatskog šahiranog grba«, ciklus doobrazovanja Društva turističkih vodiča Zagreba i srednjohrvatske makroregije, 14.03.2018.

U sklopu ciklusa doobrazovanja Društva turističkih vodiča Zagreba i srednjohrvatske makroregije (DTVZ), treću godinu za redom Željko Heimer održao je predavanje za zagrebačke turističke vodiče, ovom prilikom s naslovom »Legende i teorije o porijeklu hrvatskog šahiranog grba«.

 

Predstavljeno je devet legendi i teorija koje se pojavljuju u hrvatskoj historiografiji, a koje pokušavaju protumačiti značenje crveno-srebrnih polja hrvatske “šahovnice”. Najstarija objašnjenja o značenju polja u hrvatskom grbu zapisuje Pavao Ritter Vitezović u Stematografiji 1701., gdje ih tumači kao simbole dijelova (županija) Hrvatske te simbola promjenjive ratne sreće. Vjekoslav Klaić zapisuje 1880. u svojoj Povijesti Hrvata legendu o šahovskom dvoboju dužda Petra II. Orseola i kralja Stjepana Držislava, po kojem je navodno Držislav kao memento izabrao sebi i svojem narodu ovaj simbol. Hrvatski pedagog Vjekoslav Koščević 1909. objašnjava šahovnicu kao stiliziranu “pticu u letu” i simbol “duša djedova” koje bi štitile nositelja u borbi. Ante Crnica 1944. u režimskom glasilu Spremnost, tumači da “kockasti grb, po grboslovnim pravilima, predstavlja bojno polje ili borbu, koju je vodio posjednik grba” te tako utjelovljuje borbe i pobjedu Hrvata. Fra Domnik Mandić u emigraciji objavljuje 1970. studiju o hrvatskom grbu u kojem ga povezuje s teorijom o iranskom podrijetlu Hrvata i nalazi dokaze u njegovom pojavljivanju pretpovijesnom keramičkom posuđu. Novinar Marijan Grakalić St. u monografiji Hrvatski grb 1990. tvrdi da je to autentičan ornament u hrvatskoj nacionalnoj tradiciji koji se očituje u kamenim spomenicima od 10. stoljeća do početka njegove heraldičke uporabe krajem 15. st. Francuski heraldičar Michel Popoff postavio je tezu o šahiranom polju kao heraldičkom rješenju habsburškog heraldičkog ureda označavanja kadence – varijacije za razlikovanje rodbinskih grbova, prema vodoravnim gredama ugarskog grba, uspoređujući slične pojave u francuskoj heraldici (kuća Vermandois kao ogranak Kapetanovića). Naši heraldičari Dubravka Peić-Čaldarović i Nikša Stančić u svojem radu na 30. međunarodnom heraldičko-genealoškom kongresu u Maastrihtu 2012. iznose pretpostavku nastanka grba u habsburškom heraldičkom uredu temeljem šahiranog uzorka koji su rabile neke značajne hrvatske velikaške kuće, među kojima se ističu primjerice Čupori Moslavački, obitelj Korogh i rod Keled te Kačići (koji doduše rabe vodoravne pruge). Najnovija studija o podrijetlu povijesti i simbolici hrvatskih grbova u srednjem vijeku objavljena je krajem prošle godine. U njoj autori Mate Božić i Stjepan Ćosić iznose tezu o šahiranom polju, kao rezultatu pojednostavljenja prikaza zida, kao ilustracije tada širom Europe poznate sintagme o Hrvatskoj kao predziđu kršćanstva, a za koju su boje izabrane prema habsburškim bojama, gdje je, čini se, grb nastao.

Hrvatsko grboslovno i zastavoslovno društvo je član međunarodnih udruga | The Croatian Heraldic and Vexillological Association is a member of
FIAV (La Fédération Internationale des Associations Vexillologiques) & CIGH (La Confédération Internationale de Généalogie et d'Héraldique)
HGZD 2006