Hrvatsko grboslovno i zastavoslovno društvo

Croatian Heraldic and Vexillological Association

Mladom heraldičaru stipendija AIH-a za Kongres u Francuskoj

AIH: Academie internationale d’heraldique

Nedavno diplomiranom povjesničaru i našem mladom članu Marku Radeljiću dodijeljena je stipendija Međunarodne heraldičke akademije (Academie internationale d’heraldique, AIH) za sudjelovanje mladih istraživača na 33. međunarodnom kongresu genealoški i heraldičkih znanosti (33ICGHS) koji se ove godine održava 2. – 5. listopada u Arrasu u Francuskoj.

33e Congrès international des sciences généalogique et héraldique Arras, France

33 Congrès international des sciences généalogique et héraldique Arras, France

Nakon što je prije dvije godine prvi put s velikim uspjehom podržala ovakvom stipendijom mlade istraživače za kongres u Glasgowu, AIH je u svibnju ove godine raspisala poziv za prijavu radova za studente ili nedavno završene bakalaureate, magistre ili doktore s temom iz heraldike ili usko srodnih područja. AIH je osigurao četiri stipendije u iznosu od po 850€ za troškove putovanja, smještaja i kotizacije na Kongresu. Prednost su imali studenti čija je tema bila srodna općoj temi Kongresa (Heraldika između rata i mira).

Od dobitnika stipendije traži se izlaganje na Kongresu od 20 minuta s 10 minuta predviđenih za pitanja, te dostava znanstvenog rada volumena 16 kartica s desetak ilustracija, sukladno pravilima za sve sudionike Kongresa.

Kolega Radeljić prijavio je svoj rad, koji se temelji na u svibnju obranjenom diplomskom radu naslovljenom “Srednjovjekovni kameni grbovi grada Šibenika” izrađenom na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu pod mentorstvom dr. sc. Tomislava Galovića, prilagođenom za temu Kongresa i fokusiranom na svježi metodološki pristup: “The Usage of Heraldry in Historical Research: How the Outcomes of War Affected Heraldry in Medieval Sibenik (Croatia)”.

Hrvatsko grboslovno i zastavoslovno društvo, koje je proslijedilo poziv AIH-a studentima i mladim istraživačima koji se bave heraldičkim istraživanjima u Hrvatskoj pozdravlja uspjeh kolege Radeljića i od srca mu čestita. Uvjereni smo da će hrvatsku heraldiku i naše Društvo primjereno predstavljati na Kongresu. Sukladno obećanju koje smo dali uz proslijeđeni poziv AIH-a, HGZD je odlučilo podržati sudjelovanje kolege Radeljića na Kongresu jednokratno dodjelom iznosa od 100€ kao džeparca za potrebe putovanja i njegovog boravka na Kongresu.

Skromna novčana potpora u okviru naših mogućnosti je simbolična potpora nastojanjima AIH-a i nadamo se da će doprinijeti budućem sudjelovanju naših mladih istraživača na Kongresima popularizaciji heraldičke znanosti među njima, što i jest jedan od statutarnih ciljeva našeg Društva.

Kolegi Radeljiću čestitamo i želimo mu uspješno sudjelovanje na Kongresu, nadamo se da će mu to biti zanimljivo iskustvo te da će nam ga po povratku prenijeti.

U nastavku sa zadovoljstvom objavljujemo sažetak prijavljenog rada.


Marko Radeljić, mag. univ. hist.

Uporaba heraldike u povijesnom istraživanju: kako su ishodi rata utjecali na heraldiku srednjovjekovnog Šibenika

[The Usage of Heraldry in Historical Research: How the Outcomes of War Affected Heraldry in Medieval Sibenik (Croatia)]

 

Rad će predstaviti sposobnost heraldike, kao zasebne svojstvene discipline, da ima značajnu ulogu U povijesnim istraživanjima. U ovom slučaju se za primjer uzima istraživanje srednjovjekovne kamene heraldike u Šibeniku. Do sada su, barem u hrvatskoj historiografiji, grbovi bili proučavani tradicionalnim heraldičkim metodama, koje se fokusiraju na identifikaciju, ili su ih proučavali povjesničari umjetnosti, kojima je interes bio usmjeren na njihovo oblikovanje i stil. Ovo istraživanje kombinira dvije metodologije i dopunjava ih kontektualizacijom grbova u urbanom prostoru srednjovjekovnog Šibenika. Taka pristup omogućio je rekonstrukciju nekih aspekata društvenih odnosa i socijalnih tipologija srednjovjekovnog šibenskog stanovništva. Također, kombinacija metodologija omogućila je sužavanje raspona datiranja i mogućih atribucija grbova te su posljedično neki grbovi identificirani po prvi put.

Kontekstualizacija grbova u urbanom prostoru pružila je drugačiju perspektivu njihove uporabe kao objekata komunikacije. Urbani razvoj Šibenika počeo je u 11. stoljeću, no sve do 15. stoljeća, grad je preživio mnoge, gotovo stalne ratove i bio podvrgnut raznim političkim silama. Politička je nestabilnost došla kraju 1412. kada je Mletačka Republika učvrstila svoju vlast nad šibenskom komunom i zadržala je sve do pada Serenissime 1796. Stoga iako je grad izgubio svoju samostalnost, 15. I 16. stoljeće predstavljaju period ubrzanog razvoja: po pokroviteljstvom Venecije izgrađene su najreprezentativnije građevine. Mletački su službenici i šibenski biskupi postavljali svoje osobne grbove na te zgrade da naznače svoju doprinos izgradnji pojedinih projekata. Posljedično, lokalno je plemstvo počelo postavljati svoje grbove na svoje palače. Ti grbovi oponašaju klesarski stil koji su sa sobom donijeli mletački dužnosnici te tako izražava lojalnost lokalnog stanovništva pobjedniku u ratu. S druge strane, neki su odbili prihvatiti ovakav novi “trend”, izražavajući tako protivljenje mletačkom kulturnom krugu.

U radu su opisani ovi argumenti popraćeni slikama i zemljovidima koji prikazuju kako stilska analiza grbova dovodi do boljeg razumijevanja odnosa pobjedničkih vladara i njihovih podanika. Glavni cilj rada je naglasiti mogućnosti interpretacije i uporabe heraldike u povijesnim znanostima.

Hrvatsko grboslovno i zastavoslovno društvo je član međunarodnih udruga | The Croatian Heraldic and Vexillological Association is a member of
FIAV (La Fédération Internationale des Associations Vexillologiques) & CIGH (La Confédération Internationale de Généalogie et d'Héraldique)
HGZD 2006