Hrvatsko grboslovno i zastavoslovno društvo

Croatian Heraldic and Vexillological Association

3. predavanje iz ciklusa “Zastave zemalja Europe i svijeta” – Rusija, 13.09.2018.

Predsjednik HGZD-a pukovnik dr. sc. Željko Heimer održao je 13. rujna 2018. u prostorijama Koordinacije hrvatskih društava prijateljstva treće predavanje iz ciklusa “Zastave zemalja Europe i svijeta”, koji se održava pod pokroviteljstvom predsjednice Republike gđe Kolinde Grabar Kitarović. Tema ovog predavanja bile su zastave Rusije.

Ruska je trobojnica zaživjela kao vojno-pomorska zastava krajem 17. stoljeća, o čemu postoji više interpretacija, no svakako je u tome velik utjecaj imala brodogradnja i nizozemski brodograditelji te car Petar I. Veliki, koji je u svojim zapisima nacrtao više prijedloga za izgled ruske zastave.

Danas nam poznata bijelo-plavo-crvena trobojnica, uvedena krmena zastava za ratne brodove, nije odmah usvojena kao nacionalna zastava na kopnu. Tek 1858. umjesto nje usvojena je crno-žuto-bijela trobojnica, kao nacionalna zastava na kopnu, ali njezina popularnost nikako nije mogla doseći popularnost panslavenskih boja te je konačno 1883. dozvoljena uporaba obje trobojnice na kopnu zajedno, a 1896. slavenska je trobojnica “dobila bitku”i postala jedina ruska nacionalna zastava.

Krajem prvog svjetskog rata Oktobarskom revolucijom stubokom se promijenio sustav u Rusiji, a crvena je revolucionarna zastava zamijenila trobojnicu. Ustavom Ruske Socijalističke Federativne Sovjetske Republike na zastavu su dodani zlatni inicijali, nedugo potom stilski oblikovani. Tek 1954. umjesto inicijala u crvenu je zastavu sa srpom i čekićem te zvijezdom uz koplje dodana svijetloplava pruga.

Promjenama u sovjetskom sustavu krajem 90-ih godina popularnost trobojnice ponovo raste i 1991. ona je opet proglašena nacionalnom ruskom zastavom, zakonski određena 1993. i 2000. godine.

Osim nacionalne zastave, u Rusiji su se rabile u višestoljetnoj veksilološkoj povijesti i danas se rabe na stotine drugih službenih zastava, što onih na moru za različite vojne, pogranične, policijske i druge službene brodove i njihove zapovjednike, što za pojedina tijela državne uprave. I današnja Ruska federacija jedna je od najproduktivnijih veksilografskih zemalja s mnoštvom zanimljivih službenih zastava.

Hrvatsko grboslovno i zastavoslovno društvo je član međunarodnih udruga | The Croatian Heraldic and Vexillological Association is a member of
FIAV (La Fédération Internationale des Associations Vexillologiques) & CIGH (La Confédération Internationale de Généalogie et d'Héraldique)
HGZD 2006