Hrvatsko grboslovno i zastavoslovno društvo

Croatian Heraldic and Vexillological Association

4. predavanje iz ciklusa “Zastave zemalja Europe i svijeta” – Indija, 18.10.2018.

4. predavanje “Zastave zemalja Europe i svijeta”, Zastave Indije, 18.10.2018.

Predsjednik HGZD-a pukovnik dr. sc. Željko Heimer održao je 18. listopada 2018. u prostorijama Koordinacije hrvatskih društava prijateljstva četvrto predavanje iz ciklusa “Zastave zemalja Europe i svijeta”, koji se održava pod pokroviteljstvom predsjednice Republike gđe Kolinde Grabar Kitarović. Tema ovog predavanja bile su zastave Indije.

Indijske se zastave nalaze zabilježene u europskim rukopisima još u 13. stoljeću, a nema sumnje da se u Indiji zastave koriste i znatno ranije. Čitav niz država različitih na indijskom potkontinentu rabio je mnoštvo za europske razmjere neobičnih zastava, što bojama (koristeći nijanse izvan tradicionalnih europskih heraldičkih boja), a što oblicima (koristeći torkustaste, raskoljene, i druge oblike zastava). Dolaskom europskih kolonizatora koncept uporabe zastava približava se europskim normama.

Prva europska sila koja je zauzela teritorij u Indiji bio je Portugal 1505. – koji za svih četiri i pol stoljeća svoje vlasti u tim područjima nije našao za potrebno ustanoviti posebnu drugačiju zastavu za svoje indijske kolonijalne posjede, već je korištena zastava metropole, koja se, dakako, kroz stoljeća mijenjala. Nakon 2. svjetskog rata Portugalska je Republika usvojila grbove za svoje provincije, pa tako i za Provinciju Portugalsku Indiju. Prijedlog da se taj grb postavi u vanjski ugao nacionalne zastave došao je prekasno, kada su potugalski teritoriji već uklopljeni u novu nezavisnu Indiju, te tako ta teorijska zastava nije korištena.

Druga europska sila koja je uspostavila indijske posjede i trgovačke punktove bila je Danska 1620. Danska azijska odnosno kasnije istočnoidijska kompanija koja je upravljala tim posjedima imala je na svojim brodovima pravo isticanja vojnopomorske zastave (tzv. splitflagg – raskoljene zastave) s znakom kompanije, s inicijalima DAC odnosno kasnije DØC. Iako danska nikada nije imala velike snage u Indiji, njezino prisustvo do kraja 2. svjetskog rata imalo je važan utjecaj na ravnotežu velikih kolonijalnih sila.

Ni Francuska, koja ima svoje posjede u Indiji od 1668. nije ustrojila posebnu zastavu za njih. Za razliku od toga, engleska, odnosno britanska uprava razvila je cijeli niz prije svega pomorskih zastava, što za Istočnoindijsku kompaniju, a od 1858. za Britanski Radž, kako se nazivala britanska kolonijalna uprava.

Posebne zastave koje označavaju indijsku naciju počinju se pojavljivati početkom 20. stoljeća, usporedbo s razvojem indijskog nacionalno pokreta. Od više različitih inačica, najznačajnije mjesto zauzela je narančasto (šafransko) – bijelo – zelena trobojnica s plavim prikazom tkalačkog stroja, prema Gandijevoj ideji, koja se pojavljuje od 1923., a službeno je usojena kao zastava Indijskog nacionalnog kongresa 1931. Po proglašenju nezaviskosti 15. 8. 1947. ta je zastava, modificirana da prikazuje u sredini plavi kotač zakona (Dharma Chakra) usvojena je za zastavu Indijskog Dominiona, odnosno Republike od 1950.

Hrvatsko grboslovno i zastavoslovno društvo je član međunarodnih udruga | The Croatian Heraldic and Vexillological Association is a member of
FIAV (La Fédération Internationale des Associations Vexillologiques) & CIGH (La Confédération Internationale de Généalogie et d'Héraldique)
HGZD 2006