Hrvatsko grboslovno i zastavoslovno društvo

Croatian Heraldic and Vexillological Association

Monografija Mate Božić i Stjepan Ćosić: »Hrvatski grbovi – geneza, simbolika, povijest«

Mate Božić i Stjepan Ćosić: »Hrvatski grbovi - geneza, simbolika, povijest«

Mate Božić i Stjepan Ćosić: »Hrvatski grbovi – geneza, simbolika, povijest«

Potkraj veljače ove godine iz tiska je izišla najnovija monografija o hrvatskim povijesnim zemaljskim, nacionalnim, a ujedno i aktualnim državnim heraldičkim znamenjima. Riječ je o bogato ilustriranom djelu pod naslovom „HRVATSKI GRBOVI geneza – simbolika – povijest“, koautora Mate Božića i Stjepana Ćosića. Opsežne sažetke na engleski i njemački jezik preveo je Željko Heimer, lekturu je obavila Mihaela Vekarić, grafičko oblikovanje i računalni slog Boris Bui, a autor naslovnice je Dejan Dragosavac Ruta. Knjigu su recenzirali Mirjana Matijević Sokol i Danko Zelić. Nakladnički trio čine: Hrvatska sveučilišna naklada, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Institut društvenih znanosti „Ivo Pilar“.

»Hrvatski grbovi - geneza, simbolika, povijest«Knjiga je nastala kao plod višegodišnje istraživačke suradnje dvaju autora, a prethodila joj je opsežna studija o istoj tematici pod naslovom „Nastanak hrvatskih grbova. Podrijetlo, povijest i simbolika od 13. do 16. stoljeća“ objavljena 2017. u kulturnom magazinu Gordogan (br. 35/36). Budući da je studija bila zamijećena i općenito povoljno ocijenjena u domaćim historiografskim i heraldičkim krugovima, moglo bi se reći kako je tiskanjem ove knjige hrvatska heraldička teorija, ali i historiografija u cjelini, dobila još jedno značajno djelo koje u bitnome smislu dopunjuje dosadašnje spoznaje o ovoj problematici, ali i donosi neke posve nove poglede na proces oblikovanja i simboliku hrvatskog zemaljskog znamenja.

Monografiju sadržajno čine dvadeset i tri poglavlja popraćena velikim brojem ilustracija, od kojih su neke po prvi put objavljene i tako predstavljene publici, što ovo djelo čini još vrjednijim. Osobito se to odnosi na niz prikaza heraldičkih znamenja (odnosno njihovih rekonstrukcija) iz raznih europskih grbovnika, od kojih su neki nastali veoma rano i datiraju iz druge polovice 13. stoljeća. Kako su te heraldičke zbirke tek u novije vrijeme digitalizacijom postale dostupnije istraživanju, monografija „HRVATSKI GRBOVI geneza – simbolika – povijest“ nastala je u pravo vrijeme. S druge strane, od normiranja aktualnog grba Republike Hrvatske, koji je predstavljao nit vodilju nastanka ove knjige, prošlo je već tri desetljeća.

»Hrvatski grbovi - geneza, simbolika, povijest«

Iz ovoga djela može se podrobnije saznati o genezi i povijesnim mjenama najstarijeg hrvatskog zemaljskog (ujedno i danas u državnom grbu sadržanog) znamenja s leopardovim glavama, uključujući i značajne izmjene u njegovoj atribuciji: od osobnog grba vladara srednjovjekovne Slavonije (tj. Kraljevstva Hrvatske i Dalmacije s pripadajućim zemljama) do današnjeg povijesnog grba Dalmacije. Toj iznimno značajnoj tematici posvećeno je nekoliko poglavlja, dok se heraldički niz nastavlja poglavljima koja objašnjavaju genezu i primjenu manje poznatih, ali također vrlo značajnih, srednjovjekovnih zemaljskih grbova dekorativnog (neslužbenog) značaja s motivima tri lovačka psa u trku odnosno ruke s mačem, bodežom ili orijentaliziranom sabljom.

Ranonovovjekovni period oblikovanja hrvatskog zemaljskog znamenja donio je stabiliziranje dobro poznatog državnog grba Dubrovačke Republike (danas također prisutnog u stiliziranoj „kruni“ grba Republike Hrvatske, međutim u posve specifičnoj formi), zatim začetke i konačno formiranje pokrajinskog grba Istre, ali i prvu pojavu štita sa šahiranim poljima u svojstvu službenog znamenja Kraljevine Hrvatske. Iako se tom prepoznatljivom hrvatskom nacionalnom znamenu, osobito u novije vrijeme, bezrazložno pripisivalo što „drevnije“ predheraldičko podrijetlo, argumenti izneseni u ovoj monografiji vode prema zaključku kako je riječ o grbu nastalom na samom izmaku srednjeg, odnosno početkom novog vijeka, kada ga po prvi put i nalazimo u dostupnim europskim grbovnicima. Geneza ovog znamenja je posve u skladu s raširenom heraldičkom praksom stiliziranog prikaza zida/bedema/utvrde odnosno predziđa u formi šahiranih ploha i nema ništa zajedničko s kolokvijalnim nazivom „šahovnica“. Naprotiv, u pozadini nastanka toga grba krajem 15. stoljeća stoji tada vrlo aktualna i često spominjana prispodoba o Hrvatskoj kao „preziđu kršćanstva“ – u kontekstu protuosmanlijske borbe europskih kršćanskih zemalja.

»Hrvatski grbovi - geneza, simbolika, povijest«

Tijekom posljednjeg desetljeća 15. stoljeća, usporedno s nastankom šahiranog grba Hrvatske, u javnoj heraldičkoj praksi počelo se primjenjivati i znamenje s kunom između dvije rijeke kao grb novovjekovne Kraljevine Slavonije (srednjovjekovnog „Slovinja“) – koje također nalazimo u današnjem državnom grbu, ali u aktualnom svojstvu simbola „novoslavonskog“ (zapravo istočnopanonskog!) prostora. Nakon poglavljā posvećenih dvama potonjim grbovima, kao i teritorijalnoj reatribuciji starijih znamenja s motivima  ruke s mačem odnosno leopardovih glava, djelo se nastavlja posve novim tekstovima u odnosu na prethodno objavljenu studiju. Riječ je o dijelovima knjige koja tematiziraju nastanak tzv. ilirske heraldike u kontekstu domaćih heraldičkih izvora (u prvom redu Grbovnika Korjenić-Neorića kao prvog hrvatskog armorijala), odnosno prvu pojavu grba Ilirije s polumjesecom i zvijezdom potkraj 16. st.

Iako je opisani motiv u današnjem državnom grbu predstavljen kao „najstariji poznati grb Hrvatske“, njegova geneza i primjena u heraldičkoj praksi kao dekorativnog (neslužbenog), a potom i službenog zemaljskog znamenja, znatno je zamršenija nego što se to na prvi pogled čini te uključuje različite faze: od općeg simbola propalog pokušaja protuosmanske balkanske reconquiste oko 1600. godine do kratkotrajnog nacionalnog grba tijekom ilirskog pokreta sredinom 19. stoljeća. Naposljetku, to je povijesno znamenje zamišljene „Ilirije“, iako višekratno sadržajno preoblikovano, preživjelo sve povijesne mjene i tako (vrlo dvojbeno) zasjelo na početno mjesto stilizirane „krune“ grba Republike Hrvatske.

»Hrvatski grbovi - geneza, simbolika, povijest«Poglavlja drugog dijela ove knjige tematiziraju i obuhvatnu prostorno-vremensku reatribuaciju znamenja ruke koja zamahuje orijentaliziranom sabljom (u uspravljenoj formi), osobito tijekom ranonovovjekovlja: od habsburškog pretenzijskog grba Bosne, potom Primorja/i Huma u domaćim izvorima (uključujući i moguću derivaciju tog znamenja u drugoj varijanti grba Huma odnosno kasnijeg znamenja Hercegovine) te Rame. Riječ je o grbu koji je tijekom 16. stoljeća povremeno pripisivan čak i Hrvatskoj odnosno Dalmaciji te napose Slavoniji, pa čak i Makarskom primorju i Hlivnu – Livnu. Nakon iscrpne obrade niza znamenja korištenih u Dubrovniku i na području Dubrovačke Republike, kao i  razmatranja o mogućoj simbolici koja stoji u pozadini formiranja grba Istre, monografija se zaključuje fenomenom sjedinjenja grbova triju Kraljevina (Hrvatske, Dalmacije i Slavonije) odnosno protonacionalnom heraldikom oblikovanom tijekom 17. stoljeća – uoči velikih protuturskih oslobodilačkih ratova u hrvatskim zemljama.


Autori: Mate Božić i Stjepan Ćosić
Naslov: Hrvatski grbovi – geneza, simbolika, povijest
ISBN: 978-953-59163-2-1 (HGZD), 978-953-56659-6-0 (Meleagrina)
Nakladnici: Hrvatska sveučilišna naklada, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Institut društvenih znanosti „Ivo Pilar“
Mjesto i godina: Zagreb, 2021.
ISBN: 978-953-169-408-7 (HSN), 978-953-175-910-6 (FFZg), 978-953-7964-92-4 (Pilar)
Broj stranica: 239
Uvez: meki
Dimenzije: 20,5 cm x 26,5 cm (8″×10,5″)
Cijena: 280 kn (~37 €)
Cijena dostave može varirati.

Narudžbe na https://www.hsn.hr/product/504/hrvatski-grbovi-geneza-simbolika-povijest

Hrvatsko grboslovno i zastavoslovno društvo je član međunarodnih udruga | The Croatian Heraldic and Vexillological Association is a member of
FIAV (La Fédération Internationale des Associations Vexillologiques) & CIGH (La Confédération Internationale de Généalogie et d'Héraldique)
HGZD 2006